U svetu koji se ubrzano menja, generacija Z – mladi rođeni između sredine 1990-ih i ranih 2010-ih – donosi novu perspektivu na rad, karijeru i životni balans. Za razliku od prethodnih generacija koje su prihvatale tradicionalni model rada od devet do pet, Gen Z sve češće odbacuje ovu strukturu u korist fleksibilnosti, autonomije i smislenog angažovanja.
Digitalni nomadi i rad od kuće
Odrasli uz internet, društvene mreže i pametne telefone, pripadnici generacije Z ne vide rad kao fizičku lokaciju, već kao aktivnost koju je moguće obavljati bilo gde. Rad od kuće, coworking prostori i digitalno nomadstvo postali su standard, a ne izuzetak. Za njih, produktivnost ne zavisi od prisustva u kancelariji, već od mogućnosti da se posao uklopi u lični ritam i stil života.
Fleksibilnost kao prioritet
Gen Z ne teži sigurnosti po svaku cenu. Umesto stalnog zaposlenja, mnogi biraju freelance angažmane, projektni rad ili više paralelnih izvora prihoda. Radno vreme koje se prilagođava ličnim obavezama, mentalnom zdravlju i kreativnim impulsima postaje važnije od fiksnog rasporeda. Poslodavci koji nude fleksibilne uslove, mogućnost rada na daljinu i otvorenu komunikaciju imaju prednost u privlačenju mladih talenata.
Značaj svrhe i vrednosti
Za generaciju Z, plata nije jedini kriterijum. Oni žele da rade za kompanije koje dele njihove vrednosti – održivost, inkluzivnost, društvenu odgovornost. Poslovi koji nemaju širu svrhu ili koji ignorišu društvene izazove brzo gube privlačnost. Gen Z traži smisao u radu, a ne samo zadatke.
Mentalno zdravlje u fokusu
Stres, burnout i iscrpljenost nisu prihvatljivi kompromisi za ovu generaciju. Otvorenije govore o mentalnom zdravlju i očekuju da poslodavci prepoznaju važnost psihološke dobrobiti. Pauze, dani za odmor, podrška i razumevanje postaju deo radne kulture koju Gen Z zahteva.
Da li je 9–5 mrtvo?
Ne nužno – ali je svakako na respiratoru. Tradicionalni model rada gubi na relevantnosti u očima generacije koja redefiniše šta znači biti zaposlen. Umesto da se uklapaju u postojeće okvire, Gen Z ih menja. Rad postaje fluidan, personalizovan i povezan sa širim životnim ciljevima. Poslodavci koji to ne prepoznaju rizikuju da ostanu bez najdinamičnijih i najkreativnijih članova tima.
U eri u kojoj se granice između posla i života brišu, možda je vreme da se i mi zapitamo – da li je 9–5 zaista bio dobar model, ili samo jedini koji smo poznavali?
Foto: Avi Richards