U digitalnom dobu, algoritmi nisu samo tehnički alati – oni su nevidljivi arhitekti našeg svakodnevnog razumevanja sveta. TikTok, Instagram i YouTube više nisu samo platforme za zabavu, već moćni mehanizmi koji utiču na to kako mladi ljudi formiraju mišljenja, prate trendove i čak razvijaju politička uverenja.
Algoritmi funkcionišu tako što analiziraju ponašanje korisnika – šta gledaju, lajkuju, komentarišu – i na osnovu toga kreiraju personalizovan sadržaj. Ovaj proces stvara zatvorene informacione mehure, u kojima korisnici sve češće bivaju izloženi sadržaju koji potvrđuje njihove postojeće stavove, umesto da ih izaziva ili proširuje.
Na TikToku, kratki video snimci sa snažnim porukama mogu brzo postati viralni, oblikujući mišljenje o društvenim pitanjima, modi, mentalnom zdravlju ili politici. Instagram, sa svojim vizuelnim fokusom, podstiče estetske ideale i lifestyle narative koji često utiču na samopouzdanje i identitet mladih. YouTube, kao platforma sa dužim formatima, omogućava dublje uranjanje u teme, ali istovremeno može postati prostor za širenje teorija zavere i polarizovanih stavova.
Mladi su posebno ranjivi jer se nalaze u fazi oblikovanja identiteta. Kada algoritmi favorizuju određene ideje, oni ne samo da informišu – oni oblikuju. U tom kontekstu, važno je razvijati digitalnu pismenost i kritičko mišljenje, kako bi se korisnici osnažili da prepoznaju manipulativne obrasce i aktivno biraju sadržaj koji konzumiraju.
U eri algoritma, pitanje više nije samo šta gledamo, već ko odlučuje šta ćemo gledati – i kakve posledice to ima na naše stavove, ponašanje i budućnost.
Foto: Phạm Trọng Họ